Datum objave: 17.05.2022
Arterijska hipertenzija – tihi ubojica
Arterijska hipertenzija najveći je javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj, ali i u čitavom svijetu. Smatra se da 40% stanovnika u RH boluje od povišenog krvnog tlaka.
Radi se o kroničnoj, i slobodno možemo reći podmukloj bolesti, koja najčešće ne boli dok nije prekasno. Bolest je to koja polako radi štetu na vitalnim organima (srce, bubrezi, mozak) te tek nakon što se zamijeti neki problem sa ciljnim organima, otkrije se i povišeni tlak.
Normalna vrijednost tlaka iznosi 120/80mmHg. Vrijednosti tlaka ovise o brojnim čimbenicima pa tako i o vanjskim utjecajima, stresu i sl. Mjerenje tlaka potrebno je napraviti nakon kraćeg odmora (5-10 minuta) u sjedećem položaju te napraviti dva mjerenja kako bismo bili sigurni u točnu vrijednost.
Do pogrešaka prilikom mjerenja može doći zbog više razloga:
- događaja neposredno prije samog mjerenja tlaka (obrok, konzumacija kave ili alkohola, izlaganje velikoj hladnoći, veći tjelesni napor)
- neodgovarajući tlakomjer (neispravan ili nebaždaren)
- neispravan položaj osobe (ležeći položaj, prekrižene noge i sl.)
- neispravan položaj tlakomjera (prevelika ili premala manžeta, manžeta postavljena preko odjeće i sl.)
- događaja tijekom samog mjerenja (razgovor, sindrom bijele kute, prebrzo ispuštanje zraka iz manžete, premali razmak između mjerenja,…)
- tumačenje nalaza (uzimanje u obzir samo jedne izmjerene vrijednosti)
Povišenim vrijednostima krvnog tlaka smatraju se vrijednosti iznad 140/90mmHg, izmjerene više puta za redom.
Postoje dvije vrste hipertenzije, primarna ili esencijalna i sekundarna. Do sekundarne hipertenzije dolazi zbog neke druge bolesti ili stanja te se liječenje takve hipertenzije sastoji u liječenju i otklanjanju tog uzroka.
Esencijalna hipertenzija puno je češća te je ona i tema današnjeg članka, a i Svjetskog dana hipertenzije koji se obilježava 17. svibnja. Radi se o hipertenziji kojoj ne znamo uzrok, ali je moramo liječiti i pokušati spriječiti sve njene neželjene posljedice.
Kako smo već i naveli, hipertenzija dugo ne izaziva nikakve simptome, ali ponekada čak vrlo rano izazove simptome kod ljudi. Neki od najčešćih ranih simptoma su: glavobolja i pritisak u glavi, crvenilo u licu, pucanje malih kapilara u nosu (krvarenje iz nosa) ili u bjeloočnici. U takvim slučajevima, bude otkrivena sasvim slučajno jer se uglavnom ljudi požale na neki od njenih simptoma, a ne na sami visoki tlak.
Posljedice neliječene arterijske hipertenzije odražavaju se kao oštećenja ciljnih, vitalnih organa. Tako neliječena arterijska hipertenzija može dovesti do bolesti koronarnih krvnih žila, srčanog i moždanog udara, bubrežnog zatajenja i posljedične hemodijalize.
Sve navedene bolesti i stanja bitno ugrožavaju život, a njihove posljedice smanjuju kvalitetu života.
Pitate se sada, mogu li ja napraviti nešto za svoje zdravlje i spriječiti posljedice? Pročitajte još malo do kraja, tu je napisano sve ono što mi možemo sami napraviti.
U liječenju hipertenzije uz lijekove jako je važna promjena životnih navika, odnosno ono što sami za sebe možemo napraviti kako bismo poboljšali kvalitetu svog života.
Promjena životnih navika podrazumijeva:
- redovitu tjelovježbu (30 minuta tjelovježbe 5-7 puta tjedno)
- prestanak pušenja
- smanjenje konzumiranja alkoholnih pića
- prehranu baziranu na mediteranskoj kuhinji (povećanu konzumaciju ribe i nezasićenih masti, a smanjenu konzumaciju crvenog mesa i zasićenih masti)
- smanjenje tjelesne težine, održavanje BMI između 20 i 25 kg/m2
- smanjenje unosa soli na do 5g na dan (prosječni unos soli u Hrvatskoj je 11,3g na dan!!)
Uz promjenu životnih navika, naravno tu je i veliki izbor lijekova koji pomažu snižavanju tlaka. To ćemo ostaviti na izbor liječnicima i potruditi se da do potrebe za lijekovima niti ne dođe, zar ne?!
Izvori:
https://www.kardio.hr/pdf/Cardiologia%20croatica%202017_12_11-12_413-451.pdf
https://hrcak.srce.hr/file/94522
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kardiologija/arterijska-hipertenzija