Tražilica

Zaštita od vrućine i toplinskog udara

Datum objave: 28.06.2022

U ljetnim mjesecima, kada je temperatura zraka visoka i vrlo visoka, važno je podsjetiti naše sugrađane i pacijente, a posebno najranjivije skupine, na važnost adekvatne i pravovremene zaštite od vrućina, liječenje tegoba uzrokovanih toplinskom iscrpljenošću, te zaštitu od toplinskog udara, koji je životno ugrožavajuće stanje i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i zbrinjavanje.

Dugotrajnim izlaganjem vrućinama u sate, kada je sunčeva aktivnost najizraženija (toplina i UV zračenje), neadekvatnom hidracijom, te najčešće nošenjem neprimjerene odjeće i obuće, može doći do različitih, po život opasnih medicinskih stanja, koja zahtijevaju medicinsku intervenciju liječnika ili ovisno o stupnju ugroženosti, ukoliko se radi o blažem otklonu, adekvatno postupanje prema službenim smjernicama i protokolima, odnosno samopomoći. Zato je nužno istaknuti važnost edukacije stanovništva.

Prije korisnih savjeta i smjernica, ukratko ćemo obrazložiti  poremećaje koji nastaju izlaganjem visokim temperaturama.

Toplinska iscrpljenost kliničko je stanje koje se manifestira općom slabošću, malaksalošću, umorom, normalnom tjelesnom temperaturom koja, ukoliko je povišena ne prelazi 40°C, mučninom, oznojenom kožom, ubrzanim pulsom, te mogućom nesvjesticom(sinkopom), a nastaju radi gore navedenih uzroka. Dijagnoza se postavlja bez dodatnih pretraga. Liječenje obuhvaća intravensku nadoknadu tekućine, smještanje u hladniju prostoriju, rehidraciju vodom, te zbrinjavanje drugih simptoma ovisno o situaciji i težini. Ako se čovjek i dalje nastavi izlagati nepovoljnim uvjetima okoliša, prethodno stanje progredira, te može doći i do razvoja težeg, po život opasnog stanja, koje se naziva toplinski udar.

Toplinski udar uzrok je velikog broja smrtnih slučajeva u ljetnim mjesecima. Radi se o životno ugrožavajućem stanju, kada je tijelo pregrijano i temperatura se kreće od 40°-46°C, a nazivamo ga hipertermija. U tom stanju naše tijelo i mozak više nisu sposobni regulirati tjelesnu temperaturu pa dolazi do tipičnih neuroloških simptoma koje je važno prepoznati kako bi se razlikovao od blažeg stanja, kojeg smo prethodno spomenuli. Osoba ima promijenjeno stanje svijesti, konfuzna je i smetena, također može razviti konvulzije i progredirati do kome. Od simptoma također dominiraju ubrzani puls (tahikardija), ubrzana frekvencija disanja (tahipneja), može i ne mora biti znojenja, ovisno o stupnju udara pojavljuju se opća slabost i malaksalost uz navedene neurološke simptome. Posebnost udara jest što je navedeno praćeno sistemskom upalnom rekacijom, ona dovodi do oslabljene funkcije i oštećenja brojnih organa i organskih sustava, te ako osoba ne bude adekvatno i brzo zbrinuta, može doći do teških i nepovratnih oštećenja, u konačnici i smrtnog ishoda. Liječenje obuhvaća hlađenje, prema većini stručnjaka najbržom metodom – isparavanjem, uz korištenje mlačne vode, upotrebu ventilatora i masažu tijela radi boljeg protoka krvi, uz obavezni intravenski nadomjestak tekućine i elektrolita. Također se mogu koristiti i hladni oblozi: oblaganje hladnim ručnicima, uranjanje u hladnu/ledenu vodu, nanošenje leda na aksile i prepone i sl. Druge simptome i stanja zbrinjavamo na adekvatan način u zdravstvenoj ustanovi, sa strane stručnog medicinskog osoblja.

Najvažnije je naglasiti da se toplinska iscrpljenost razlikuje od toplinskog udara po stanju svijesti – u iscrpljenosti osoba ima uredan psihički status, dok je u toplinskom udaru pacijent konfuzan i promijenjenog stanja svijesti. 

Nakon što smo izložili moguća, opasna stanja uzrokovana izlaganjem visokim i vrlo visokim temperaturama zraka, naglasit ćemo i navesti korisne savjete za zaštitu od vrućina i prevenciju navedenih stanja.

  1. Izbjegavajte boravak na suncu od 10-17 sati. Nastojte da boravak bude što kraći. Tražite hladovinu. Koristite rashlađene javne prostore.
  2. Izbjegavajte naporan fizički rad.
  3. Koristite širu, svijetliju, laganu odjeću od prirodnih materijala. Nosite šešir što šireg oboda i sunčane naočale. 
  4. Koristite kremu sa visokim zaštitnim faktorom i ne izlažite se suncu u vrijeme pojačanog UV zračenja. Pratite vrijednost UV indeksa.
  5. Unosite dovoljno tekućine (oko 2 L na dan), najbolje obične vode. Izbjegavajte gazirana, zaslađena pića, alkohol i kavu. Nosite bočicu vode sa sobom.
  6. Zaštite djecu, starije i kućne ljubimce! Ne ostavljajte djecu i ljubimce u užarenim vozilima! Primjerice, na temperaturi zraka od 30°C, u vozilu nakon 10 minuta mjerimo čak 43°C, a nakon 30 minuta i 60°C!!!
  7. Noću rashladite/provjetravajte svoj stambeni prostor, a danju koristite rolete, tende, zavjese, suncobrane i druga pomagala kako bi zaštitili svoj dom od dodatne vrućine.
  8. Ukoliko koristite klima uređaje, dobro zatvorite prozore i vrata, ugasite umjetnu rasvjetu, te nepotrebne električne uređaje.
  9. Jedite češće manje i laganije obroke.  
  10. Ne zaboravite na članove obitelji, susjede i prijatelje, posebno one koji žive sami. Pravovremeno ih educirajte i pomognite im u slučaju potrebe. Telefon za hitne slučajeve je 194 ili 112.
Skip to content