Datum objave: 21.06.2022
21. lipnja obilježava se Nacionalni dan moždanog udara. Donosimo vam bitne informacije.
Što je moždani udar?
Moždani udar može se opisati kao, najčešće, naglo nastali poremećaj krvotoka mozga. Ime ovog stanja je i više nego adekvatno, jer kao udar, nastaje bez najave, naglo i svaka minuta dalje je presudna. S obzirom na to da predstavlja drugi najčešći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta u odrasloj dobi u Hrvatskoj, moždani udar je jedan od glavnih javnozdravstvenih problema.
Kako nastaje moždani udar?
Moždani udar možemo najšire podijeliti na ishemijski, koji nastaje zbog prekida krvotoka ugruškom i hemoragijski („izljev krvi u mozak“), koji nastaje zbog puknuća jedne od krvnih žila unutar mozga. Ishemijski moždani udari su češći, pa tako na njih otpada oko 85% svih moždanih udara. Ugrušak koji može zaustaviti krvotok i dovesti do ishemijskog moždanog udara, može biti lokalnog podrijetla (aterosklerotski tromb koji se odlomio s oštećene arterije ) ili dolazi s udaljenog mjesta (npr. iz srca zbog fibrilacije atrija).
S druge strane, puknuće krvne žile može nastupiti kao posljedica ozljede glave, ali i prethodnog oštećenja stijenke krvne žile, primjerice aterosklerozom ili urođenom manom.
Možemo li ikako utjecati da smanjimo rizik?
Postoje čimbenici rizika koji povećavaju šansu da će osoba oboljeti od moždanog udara. Na neke čimbenike rizika ne možemo utjecati, kao što su dob (starenjem se rizik povećava), spol (muškarci češće obolijevaju od moždanog udara, no kod žena češće završava smrtnim ishodom), genetski faktori, stres. Dobra vijest je da na neke i možemo, kao što su povećana tjelesna masa, vrijednost glukoze u krvi (dobra kontrola dijabetesa), vrijednosti masnoća u krvi, kontrola hipertenzije, životni stil (pušenje, konzumiranje alkoholnih pića, pojedinih psihoaktivnih tvari kao što su kokain i amfetamini znatno povećavaju učestalost moždanog udara). Da stavimo to u kontekst, da bi smanjili šanse za moždanim udarom, budući da se (još uvijek) ne možemo pomladiti, potrebno je održavati zdravu tjelesnu kilažu, ne pretjerivati s nezdravom hranom i pićem, uvesti redovnu tjelesnu aktivnost u svoj raspored i svakako držati se podalje od kokaina.
Od izuzetne je važnosti na vrijeme prepoznati i liječiti fibrilaciju atrija, odnosno vrstu srčane aritmije kod koje dolazi do „lepršanja srčanih pretklijetki“. Ona čini direktni uzrok većine ishemičnih moždanih udara zbog mogućnosti nastanka krvnog ugruška u srčanoj pretklijetki (atriju). Ugrušak nastaje zbog predugog zadržavanja krvi u atriju, zbog čega dolazi do njenog grušanja. Simptomi mogu biti osjećaj lupanja u prsima ili preskakanja u radu srca, bolovi u prsima, omaglica, ali bolest može biti i potpuno bez simptoma.
Kako prepoznati moždani udar?
Jačina i težina simptoma ovise o veličini zahvaćenog moždanog tkiva, ali i dijelu mozga koji je zahvaćen. Potrebno je posumnjati na moždani udar ukoliko se osoba naglo počne neobično ponašati – neobičan hod, kretnje, govor, smetnje vida, teškoće s gutanjem… Najjednostavnije rečeno – sve čime mozak upravlja može biti zahvaćeno. Ipak, postoji nekoliko tehnika za lakše pamćenje najčešćih simptoma, primjerice akronim G.R.O.M. Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara:
G – GOVOR: otežano, nerazumljivo izgovaranje riječi ili nerazumijevanje govora druge osobe
R – RUKE: jedna ruka je slaba ili „pada“
O – ODUZETOST: asimetrija /oduzetost jedne strane lica (kod pokušaja osmijeha vidi se asimetrija) i/ili jedne strane tijela
M – MINUTE: vrijeme je važno, liječenje moždanog udara moguće je samo u bolničkim uvjetima, a svakom minutom odlaganja povećava se stupanj oštećenja mozga.
Ostali simptomi:
Poremećaji svijesti – smetenost, dezorijentiranost, polusvjesno stanje ili nesvjestica
Smetnje osjeta kože, koordinacije ili ravnoteže – gubitak ili promjene osjeta u jednoj strani tijela; neobičan hod, šepanje, osjećaj nestabilnosti
Smetnje vida – zamagljen vid, gubitak dijela vidnog polja, dupla slika
Glavobolja – pogotovo opisana kao „najgora u životu“, može biti popraćena povraćanjem, mučninom
Što napraviti kada posumnjate da netko ima moždani udar?
Kao prvo, prihvatite mogućnost da to zaista je moždani udar! Vjerujte instinktima!
Moždani udar češći je u starijoj dobi, no može se javiti čak i kod djece i mlađih odraslih. Ukoliko osoba naglo razvije jedan ili više od ranije spomenutih simptoma, odmah i bez odgađanja kontaktirajte hitnu medicinsku pomoć (194). Liječenje je moguće, ali isključivo u bolnici, a vrijeme od nastanka simptoma do početka liječenja je ključno! Osoba koja se javi na 194 liniji postavit će Vam nekoliko pitanja i postupiti prema protokolu te će odrediti daljnji tijek postupanja. Pokušajte ostati smireni i zapamtite, nema pogrešnog odgovora niti “bezveznog” poziva kod sumnje na moždani udar.
Poveznice (izvori):
Primarna prevencija moždanog udara (srce.hr)
Ischemic Stroke: Practice Essentials, Background, Anatomy (medscape.com)
MSD priručnik dijagnostike i terapije: Moždani udar (placebo.hr)
Liječenje | Moždani Udar (mozdaniudar.hr)
Kardiovaskularne bolesti – Javno zdravlje (javno-zdravlje.hr)